Sve moći čudesne tisovine

Go down

Sve moći čudesne tisovine

Komentar by Admin on Mon Mar 12, 2018 6:17 pm

Niti jednom drvetu, osim možda lipi, nije posvećena tolika pažnja u bosanskoj narodnoj tradiciji kao tisovini ili tisi. Korijeni takve prakse potiču još od naših ilirskih predaka koji su prije rimske okupacije Ilirikuma vjerovali da njihova božanstva obitavaju u raznom drveću. Od tog vremena kod Bošnjaka postoji vjerovanje kako svaki čovjek pored zvijezde na nebu, zviždenjaka ili salamandera te izvora ima i svoje drvo koje predstavlja njegovog dvojnika u svijetu prirode. Zapravo ta četiri dvojnika predstavljaju četiri elementa prirode i savršen su prikaz duboke povezanosti ovdašnjeg čovjeka sa svijetom koji ga okružuje.

Za tisovinu se u narodu govori da svoj skoro sveti status duguje tome što uglavnom raste na čistim i često nepristupačnim mjestima. Iako je danas vrlo malo tisovog drveća po Bosni može se konstatovati da je kult ovog drveta nekada bio vrlo raširen po cijeloj zemlji, ako ne i najvažniji, o čemu svjedoči na desetine topografskih naziva na geografskim kartama poput Tisa, Tisova Kosa, Mali Tisovac, Tisovača i mnogi drugi. Danas jedna od najstarijih tisa svakako je ona kod Olova, u Bukovu Dolu, čija se starost mjeri nekoliko stotina godina.

U narodu je ostalo sačuvano dosta vjerovanja o profilaktičnoj moći tise da odbrani neki kraj od nevremena i leda. Upravo zato smatra se velikim grijehom posjeći njeno stablo. Uvijek se gledalo da nešto od oraćeg pribora bude od tisovine te da se stoci, posebno volovima, utisne za rog mali komadić drveta kao utuk svakom zlu. U istu svrhu, na cijeni je posebno bio stap ili drvena posuda za tučenje masla napravljena od ovoga drveta, zbog vjerovanja kako ni jedna vještica neće moći oduzeti mlijeko kravi niti je ko ureći.

Tisovini je narodna predaja podarila mnoge priče i legende od kojih je najpoznatija ova. Pripovijedalo se, da je jednom davno u nekakva bega oralo pedeset plugova na njivi. Kako je bilo lijepo vrijeme, bijaše i sam beg izašao na njivu da posmatra, kako njegova vjerna raja marljivo tjera svoje tovne volove. Vele, dok su kmeti orali a beg ih gledao i razgovarao sa seljanima i slugama, dođe jedna Ciganka i zamoli bega da joj udijeli sadaku.

- Vala ti ne dam ni pet para, reče beg - dok mi šta god ne pofaletaš; ja sam čuo, da si velika sihirbazica, deder svoj kakav majstorluk pokaži, da i ja vidim!

- Hoću, dragi begu, Allah ti dao svako dobro i zdravlje, Bog te očuvao od tvojih dušmana, samo obećaj štogod staroj neni, nastavi Ciganka onim poznatim lukavim tonom.

- Hoću, Ciganko, reče beg - daću ti stranu žita, ako nešto učiniš, što mi u pamet ne može leći.

- Dobro, dobro, Allah ti zdravlja dao, baš ću ti jedno čudo pokazati, i to veliki keramet; čudo, dragi begu, kakvo ni u snu nijesi vidio, produži Ciganka - eno, vidiš one tvoje plugove i volove, ja ću nešto proučiti i huknuti, pa se neće moći ni jedan maknuti.

- Dobro, Ciganko, ako to učiniš, daću ti tovar ječma; ali ako ne mogneš, turske mi vjere i lijepog mi mog dina, udariću ti stotinu udaraca bičem po stražnjici, zaprijeti joj beg, na što Ciganka bez razmišljanja pristade i odmah počnu nešto učiti i puhati prema volovima, koji marljivo svoj tovar za sobom vukoše.

Nije dugo ni bajala, kad zbilja svi volovi pod pluzima stadoše kao da su za zemlju prikovani, samo jedan plug ne stade, nego i dalje nastavi svoj teški posao.

- Vidiš, beže? - zapita Ciganka.

- Vidim, Ciganko, odvrati beg - baš si prava sihirbazica, al' mi reci, što je seveb (uzrok), da i onaj jedan ne stade?

- Heh, moj bego, Bog ti nafake dao, produži sitna vjera, - onog jednog ne bi mogli svi sihirbazi, što ih ima na svijetu, ustaviti; jer u onom plugu ima bilo šta od tisovog drveta.

Beg zapovijedi, da se onaj plug pretraži, kad zbilja u volovskim rogovima uvrćeno po komad tisovine. Onda beg Ciganki dade, što joj je obećao, a narod raširi taj istiniti i očevidni događaj po svojim selima. I od uha do uha pročuje se ova priča po cijeloj Bosni tako da je danas malo ko ne zna pričati.


Hamajlija od tisovine

Tisovina je među narodom počašćena nazivom "sretno drvo" zbog vjerovanja da štiti od svakog zla i donosi sreću te se u današnje vrijeme može skoro pronaći kod svakog drugog stanovnika Bosne i Hercegovine.

Adet je da se djeci, posebno onoj maloj, stavlja ispod jastuka da ih štite od urokljivih očiju dok je odrasli nose u novčaniku ili u vidu privjeska. Tu praksu slijede i spravljači zapisa pa tradicionalno hodže i derviši stavljaju komadić tisovine, zajedno sa sedefilom, u hamajliju kako bi se njena moć udvostručila.

Još je prije jednog vijeka doktor Sielski pisao;" U Bosni i Hercegovini su se kao hamajlije nosile mnoge druge stvari: platnene, mineralne, biljne i koštane. Tako se, na primjer, u crveno platno ušije komad tisovine, objesi na crvenu uzicu pa njome opaše plačljivo dijete. Hamajlija se može splesti od uzica u četiri boje (crna, žuta, narančasta i crvena) a onda se njome opasati urečeno dijete. Nadalje, kombinacija tisovine i dvije košpice od hurme sašiveno u komad crvene tkanine, predstavljalo je moćno sredstvo protiv uroka".

Rahmetli stravarka Fatime K., iz Velike Kladuše za života je radila hamajliju od tisovine na slijedeći način; prvo bi na koncu proučila 99 puta Ajetul Kursiju i svaki put svezala na niti čvor i puhnula u njega. Pošto bi zavezala i zadnji uzao, konac bi omotala oko malog komadića tisovine. Govorila je kako je to hamajlija protiv crne magije i zla a ako je nosi žena uza se, navodno, vodit će glavnu riječ sa mužem. Također je tvrdila da svako onaj ko nosi ovu hamajliju sedam dana sa njega mora otpasti svaki sihir, pa bio on star i dvadeset godina.

U Bosanskoj Krupi i Sanskom Mostu narod vjeruje da ako se oko komadića tisovine sedam puta omota papir i ona zalijepi selotejpom da se dobila prvoklasna hamajlija protiv čarki i džina.

Duž sjevernog dijela Bosne i Hercegovine, posebno oko Prijedora, Kozarca i Banjaluke, egzistira običaj bacanja komadića tisovine u posudu sa vodom, kako bi se doznalo da li se neka osoba bavi čaranjem. Prvo se na glas postavi pitanje tako što se navede ime te osobe a zatim se drvce tisovine baci u vodu; ako potone odgovor je potvrdan a ako ne onda je to znak da se imenovana osoba ne bavi magijom. Idući dalje, u Brčkom i okolici hamajlija od tisovine se radi tako da se u crvenu platnenu kesicu stavi mali komadić ovoga drveta, te doda na vrh nože soli i šećera. Potom se kesica zašije i vjerno nosi uza se.

Kako je skoro nezaobilazni rekvizit u ritualima liječenja od crne magije tisovina, osim hamajlijske uloge, ima i onu egzorcističku. U Cazinskoj krajini stravarke imaju običaj okaditi omađijanu osobu sa nekoliko suhi komadića korijena omana te jednog komadića tisovine koje bace zajedno na žeravicu. Dok pronose posudu sa ugljenom oko bolesnika ponavljaju Euzubilu i Fatihu tri puta a onda govore:

Uz božiju moć i pomoć
neka svako zlo i sihiri
odu od ovog čovjeka daleko, predaleko
na truhle panjeve i mutne vode;
tamo se zavlačili na njega se više ne navlačili
.



avatar
Admin
Admin

Broj komentara : 25
Join date : 2017-10-07

Vidi profil korisnika http://anzotica.forumbo.net

Na vrh Go down

Na vrh


 
Permissions in this forum:
Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu